-Sukob interesa je situacija koja je potencijalno štetna za javni interes, ali ne mora predstavljati sama za sebe prestup, niti mora nastati voljom pojedinca koji se u takvom sukobu interesa nalazi. -Situacija sukoba interesa može se razlikovati po vrsti na sledeći način: a) aktuelni sukob interesa je kada javni službenik odlučuje povodom konkretne stvari, npr., da li će zaključiti ugovor sa firmom čiji je vlasnik njegov bliski rođak ili prijatelj ili sa nekom drugom; b) potencijalni sukob interesa je, npr. kada opštinski funkcioner ima privatnu pekaru i učestvuje u radu tela koje je nadležno da reguliše u kojim gradskim oblastima se može dozvoliti rad privatnih pekara, ali do takvog odlučivanja još nije došlo; c) prividni sukob interesa, npr., kada opštinski odbornik učestvuje u radu radnog tela te iste skupštine opštine, čiji ciljevi postojanja i rada nisu suprotstavljeni ciljevima postojanja same skupštine opštine. -U samom Ustavu se, osim već opisanog člana koji govori neposredno o sukobu interesa, nalaze neke odredbe koje su takođe od značaja za ovu materiju. To su odredbe kojima se određuje nespojivost funkcija, što je jedan od osnovnih mehanizama za sprečavanje da do sukoba interesa uopšte dođe:
|